Virus Zapadnog Nila potvrđen u Zagrebu

Virus Zapadnog Nila (West Nile virus, WNV) potvrđen je u uginulih vrana na više lokacija u Zagrebu. Prvi nalaz potvrđen je 27. kolovoza 2026. u vrani pronađenoj u Zapruđu, a 28. kolovoza virus je potvrđen u još četiri vrane pronađene na području Kvaternikovog trga, Parka Bartola Kašića, Savice i Dubrave (Dubec).

Virus Zapadnog Nila prenosi se ubodom zaraženog komarca. Prema informacijama objavljenima u Jutarnjem listu, najznačajniji prijenosnici su komarci roda Culex, a virus se u prirodi najčešće prenosi između ptica i komaraca. Čovjek i konj mogu se zaraziti ubodom zaraženog komarca, ali kao slučajni i krajnji domaćini ne sudjeluju u daljnjem širenju virusa.

Vladimir Savić, voditelj laboratorija za virologiju i patologiju na Hrvatskom veterinarskom institutu, naglašava da se čovjek ne može zaraziti izravno od zaražene ptice. Do infekcije dolazi kada zaraženi komarac ubode čovjeka. Prema Saviću, upravo su vrane (Corvidae) vrlo osjetljive na virus i zbog toga mogu biti važan pokazatelj njegove prisutnosti u okolišu.

Savić ističe i da neke druge vrste ptica koje sudjeluju u prirodnom ciklusu virusa mogu biti zaražene bez izraženih simptoma. Zbog toga uginule vrane predstavljaju koristan signal za praćenje cirkulacije virusa među pticama.

Građanima koji pronađu bolesnu ili uginulu pticu preporučuje se obavijestiti nadležnu veterinarsku službu. Prema informacijama prenesenima u Jutarnjem listu, pojavu dvije ili više uginulih divljih ptica na istoj lokaciji potrebno je prijaviti najbližoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji.

Infekcije ljudi u Hrvatskoj

Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), na dan 27. kolovoza 2026. u Hrvatskoj je bilo zaprimljeno šest prijava infekcije virusom Zapadnog Nila. Tri osobe razvile su težu kliničku sliku i bile hospitalizirane, dok su tri imale asimptomatsku infekciju.

HZJZ navodi da inkubacija traje od 2 do 15 dana, a 70–80 % infekcija prolazi bez simptoma. U simptomatskih osoba najčešće se javljaju povišena temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, slabost, anoreksija, limfadenopatija, mučnina i povraćanje. U 25–50 % slučajeva može se pojaviti i eritematozni makulopapulozni ili morbiliformni osip.

U manje od 1 % zaraženih razvija se neuroinvazivna bolest. HZJZ među takvim oblicima navodi meningitis, meningoencefalitis, encefalitis i akutnu mlohavu kljenut. Teži oblici mogu biti praćeni visokom temperaturom, glavoboljom, ukočenošću vrata, poremećajem svijesti, tremorom, konvulzijama, izraženom mišićnom slabošću i paralizom.

Uz obvezno prijavljivanje bolesti, HZJZ navodi da se provodi i rutinsko testiranje dobrovoljnih davatelja krvi i organa radi zaštite primatelja krvnih pripravaka i organa. Time se mogu otkriti i infekcije koje prolaze bez simptoma.

Prevencija i nadzor

HZJZ preporučuje smanjenje izloženosti ubodima komaraca uporabom repelenata, nošenjem odjeće dugih rukava i nogavica te korištenjem zaštitnih mreža na prozorima i vratima. Važno je i uklanjati ili redovito prazniti spremnike sa stajaćom vodom koji mogu predstavljati mjesta razvoja komaraca.

Nakon potvrde humanog slučaja provode se protuepidemijske mjere, uključujući dezinsekciju u okolini boravka zaražene osobe.

Nalaz virusa Zapadnog Nila u vrana na više lokacija u Zagrebu stoga predstavlja važan podatak za praćenje cirkulacije ovog arbovirusa u okolišu. Povezivanje veterinarskog i javnozdravstvenog nadzora važno je za pravodobno prepoznavanje promjena u epidemiološkoj situaciji.

Izvori

Vladimir Savić, Hrvatski veterinarski institut – intervju za DNEVNIK.hr

Jutarnji list – Virus Zapadnog Nila potvrđen u Zagrebu

Hrvatski zavod za javno zdravstvo – Informacije o groznici Zapadnog Nila