Predavanje dr. sc. Biserke Kojić-Prodić povodom obilježavanja Međunarodne godine kristalografije 2014.
Povodom obilježavanja Međunarodne godine kristalografije 2014., dr. sc. Biserka Kojić-Prodić će 30.10.2014. godine (četvrtak) u 15.30 sati u predavaonici 3. krila Instituta Ruđer Bošković održati predavanje “Osam desetljeća povezanosti rendgenske kristalografije sa znanošću o životu”.
Sažetak predavanja zaslužne znanstvenice Instituta Ruđer Bošković pogledajte u nastavku.
Osam desetljeća povezanosti rendgenske kristalografije sa znanošću o životu
Crystallography and life sciences partnership over the eight decades
Biserka Kojić-Prodić, Institut Rudjer Bošković
Sažeti stoljetni vremeplov ističe blistavu povijest kristalografije i njenu ulogu u razvoju mnogih područja znanosti i primjeni u svakodnevnom životu. Naglasak je na prijelomnim otkrićima tijekom proteklog stoljeća koja su proširila i radikalno izmijenila naše spoznaje u kemiji i biologiji. Čak kada bismo se odlučili spomenuti samo otkrića obilježena Nobelovim nagradama, ne bismo u predviđenom opsegu mogli predstaviti četrdesetak laureata vezanih uz rendgensku kristalografiju. Izbor je pao na znanstveno najprivlačnije molekule-‘manekenke’, koje su u svojoj strukturi sačuvale važne poruke za znanost: strukture DNA, kromatina, makromolekularni kompleks RNA polimeraze II, virusi (HIV, Ebola), ribozim, i GPCR proteinski kompleksi. Takva istraživanja ne bi bila moguća bez napretka vezanih uz sinkrotrone, lasere, osjetljive i brze detektore, algoritme, računala, te metoda genetičkog inženjerstva i analitičkih biokemijskih metoda.
Nove eksperimentalne metode rendgenske difrakcije kao ‘serijska’ sinkrotronska i laserska kristalografija, postaju sve manje ovisne o veličini kristala, omogućavaju rasvjetljavanje građe najsloženijih makromolekula – membranskih proteina i njihovih kompleksa i razotkrivaju mehanizme uz njih vezanih životnih procesa stanica i funkcioniranje ionskih kanala, presudno u komunikaciji neurona, što vodi ka razumijevanju funkcioniranja mozga.
Projekt "U Društvu mikroba"
Osnovna svrha projekta je doprinijeti uvođenju, razvoju i održivosti programa društveno korisnog učenja na fakultetima. Više o projektu
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Zanimljivosti
Projekt Virtulab
VIRTULAB je virtualno umrežen znanstveno-istraživački laboratorij za primarne i sekundarne sirovine.
Naša članica, prof. dr. sc. Dijana Škorić u podkistu o koronavirusu i cjepivu
Podkist je podcast Zavoda za komunikacijske i svemirske tehnologije (ZKIST) u kojem se razgovara o znanstvenim i tehnološkim temama te temama povezanim sa studiranjem i učenjem. Cilj je u opuštenoj atmosferi približiti najnovija znanstvena istraživanja široj publici, dati studentima širi pogled na to što uče te poslušati savjete starijih kolega o studiranju, radu i napredovanju u profesionalnoj karijeri.Postani član HMD-a
Cilj Društva je okupljanje mikrobiologa i stručnjaka srodnih struka s ciljem unapređenja svih grana mikrobiologije.
Ostali skupovi
Slovenian Microbiome Network Symposium 2023: Unraveling the Healthy Microbiome
Date: November 30 - December 1, 2023
Venue: Maribor, Slovenia
Izdavaštvo
Priručnik za vježbe iz opće mikrobiologije
Ovaj sveučilišni priručnik napisalo je petnaestak autora iz desetak visokoškolskih ustanova iz Zagreba i Rijeke, a sadržaj je podijeljen u petnaest, slikama bogato ilustriranih poglavlja u kojima su opisane i obrađene različite bakteriološke, virološke, mikološke, imunološke i molekularno-biološke metode koje se upotrebljavaju u općoj mikrobiologiji koja se studira na nizu različitih fakulteta i visokih škola.
Veterinarska imunologija
Radi se o vrhunskoj literaturi za potrebe visokoškolske nastave iz veterinarske imunologije. Knjiga je svojim sadržajem namijenjena prvenstveno studentima, ali i veterinarima u praksi i nastavnicima.
(Iz recenzije)
Veterinarska klinička imunologija
Iako je riječ o sveučilišnom udžbeniku, knjiga je po svom sadržaju i opsegu namijenjena i kolegama veterinarima koji rade u praksi, ponajprije onima koji se u svagdašnjem radu bave tzv. malom praksom.
