Slovensko-hrvatska „ekspedicija“ na Veliku planinu

Hrvatsko mikrobiološko društvo podržalo je ideju i prihvatilo poziv naših prijatelja iz Slovenskog mikrobiološkog društva na zajednički izlet i druženje na Velikoj planini. Ostvaren je 29. kolovoza 2015., tj. nedavne prekrasne i sunčane subote. Ukupno nas je bilo dvadesetak, a vrijedno je spomenuti da su tu skupinu činili mladi planinari-mikrobiolozi, oni srednje dobi te nekolicina posebno iskusnih!  Riječ ekspedicija je u naslovu stavljena u navodnike jer moramo javno priznati da smo na Veliku planinu dospjeli žičarom koja nas je prevezla na približno 1.400 metara nadmorske visine (da se ne bi dijelili na „pješake i žicare“). No ipak smo dovoljno vremena proveli u šetnji i prevalili značajne kilometre.

Velika planina je uglavnom travnata visoravan na približno 1.600 metara nadmorske visine koja pripada Kamniškim Alpama, a najviše kamenite i gole planine istočnog dijela Kamniških Alpa je sa sjeverne strane dobrano nadvisuju. Velika planina je osobito poznata po tome što se na njoj nalazi najbolje očuvano staro pastirsko naselje u Europi. Potječe iz 16. stoljeća i još je uvijek velikim dijelom zadržalo svoju osnovnu svrhu, a to je napasivanje brojnih krava i proizvodnja autohtonih mliječnih proizvoda. Tijekom izleta smo naučili da planina na slovenskom jeziku ne znači isto što i na hrvatskom. Naime planinom se, slobodnije prevedeno, nazivaju veliki planinski pašnjaci (Big Pasture Plateau je engleski naziv za Veliku planinu). Na pašnjacima Velike planine uživali smo u prekrasnom planinskom krajoliku „začinjenim“ autohtonim i posebnim drvenim planinskim kolibama (bajtama) koje služe za zajednički smještaj pastira i njihovih krava. Tijekom dana krave su slobodno puštene i nesmetano pasu po pašnjacima između planinarskih staza i mnoštva planinara. Ne smijemo zaboraviti ni lokalne specijalitete koje smo okusili u jednoj bajti, tj. heljdine žgance s čvarcima i kiselim mlijekom, što je za svaku preporuku. Posjetili smo nekoliko planinarskih domova, drvenu kapelicu i mali lokalni muzej, a kolege i prijatelji iz Slovenije na čelu s profesoricom Majom Rupnik pokazali su se kao iznimni domaćini koji  su nam približili ljepote i specifičnosti ovog prekrasnog kraja.

Druženje smo zaključili u Kamniškoj Bistrici (600 m/nm), ali pojedinosti o inicijativama o kojima smo razgovarali ćemo ostaviti za neku drugu prigodu. Ipak, najavljujemo novi sličan susret. Trebao bi se ostvariti u proljeće 2016. godine, a naše će Društvo taj puta biti domaćin i organizator.

Ovaj kratki izvještaj upotpunjujemo s nekoliko fotografija, a neke od njih potvrđuju da je zastava Hrvatskog mikrobiološkog društva, nakon Visokih Tatra (Slovačka, travanj, 2015.), razvijena i u Kamniškim Alpama (Slovenija, 29. kolovoza 2015.)!

Sastavili Marija Duvnjak i Danko Hajsig