Radovi znanstvenika iz Medicinskog fakulteta u Rijeci objavljeni u Science-u

08.12.2011. Novosti

Na mrežnoj stranici Sveučilišta u Rijeci objavljena je informacija o radovima znanstvenika iz Medicinskog fakulteta u Rijeci objavljenim u Science-u.

Kako su među autorima i članovi Hrvatskog mikrobiološkog društva također s radošću objavljujemo ovu vijest i iskreno čestitamo.

 

Članak prenosimo u cijelosti:

Riječki medicinari prvi puta u ”Scienceu”

Naši su znanstvenici, Marina Šantić te Bojan Polić i Biljana Zafirova s Medicinskog fakulteta objavili rezultate svojih istraživanja u vodećem znanstvenom časopisu “Science”, što predstavlja veliki značaj i doprinos ne samo za riječko Sveučiliste nego i za hrvatsku znanost.

”The intraepithelial T cell Response to NKG2D-Ligands Links Lymphoid Stress Surveillance to Atopy”, koautori dr. sc. Bojan Polić i dr. sc. Biljana Zafirova

O čemu se zapravo radi?

Koža je naš najveći organ preko kojega organizam dolazi u doticaj s vanjskom okolinom i predstavlja barijeru za ulazak stranih patogena (bakterije, virusi, gljivice) i različitih toksina kojima smo izloženi. U epitelnom dijelu kože postoje stanice imunološkog sustava koje su odmah spremne reagirati na bilo koji od tih ugrožavajućih čimbenika i aktivirati imunološki sustav kako bi se organizam aktivno obranio. To su prvenstveno Langerhansove stanice i gama-delta limfociti T. Već se otprije zna da su Langerhansove stanice te koje su sposobne direktno prepoznati i fagocitirati strane patogene prilikom njihovog prodora kroz oštećenu kožu te izazvati sistemsku imunološku reakciju posredovanu imunološkim stanicama i imunglobulinima (imuno-proteinima). S druge strane, gama-delta limfociti T imaju sposobnost nadzora epitelnih stanica kože (keratinocita) koje su izložene „stresu“ koji može biti izazvan mehaničkim ili kemijskim djelovanjem, intraclularnim infekcijama (npr. virusi) ili oštećenjem DNA (npr. ultraljubičasto zračenje) i tumorskom preobrazbom tih stanica. U svim tim slučajevima stanice pod stresom počinju izražavati na svojoj površini proteine (NKG2D-ligande) koji se vežu specifično za aktivacijski NKG2D receptor izražen na gama-delta limfocitima T (Langerhansove stanice nemaju NKG2D). Dakle svaki stres keratinocita može izazvati aktivaciju ovih stanica i njihov odgovor u smislu lokalnog nadzora („ubijanja“) ciljnih stanica. Ipak, do sada nije bilo poznato ima li ovaj mehanizam imunološkog nadzora stresa posredovan gama-delta limfocitima T bilo kakav utjecaj na sustavnu aktivaciju imunološkog sustava. U spomenutom radu su poduzeta istraživanja kako bi se ispitalo može li blagi fizički stres epitela kože (bez značajnijeg oštećenja dubljih slojeva epitela) uz nazočnost određenog proteina iz okoline apliciranog na površinu tako „stresiranog“ epitela izazvati specifični i sistemski imunološki odgovor. I zaista, nizom eksperimenata u kojima su korišteni različiti genetski modificirani miševi, pokazano je da ovakav tretman kože izaziva sistemski i specifičan imunološki odgovor, poglavito posredovan imunoglobulinom E (IgE) koji je inače poznati medijator alergijskih reakcija. Dakle, u ovom radu je pokazano da bilo koji vanjski protein (antigen) koji je slučajno prisutan uz blago fizičko djelovanje na površne slojeve epitela kože može izazvati sistemski alergijski odgovor, što bi moglo imati važne kliničke implikacije.

Koji je doprinos riječkih medicinara?

Na Zavodu za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta Sveučilšta u RIjeci već se duže vremena provode istraživanja kako NKG2D sudjeluje u nadzoru citomegalovirusne infekcije te su otkriveni virusni geni koji ometaju izražavanje NKG2D-liganada na inficiranim stanicama (prof. Stipan Jonjić i suradnici), a grupa Bojana Polića je, nakon uvođenja ciljane mutacije mišjih gena i proizvodnje genetski modificiranih miševa, stvorila miševe sa nedostatkom NKG2D receptora na ciljnim stanicama u cilju istraživanja bioloških učinaka ovoga receptora na različite stanice imunološkog sustava. U suradnji sa grupom Adriana Hayday-a ( London Research Institute, Cancer Research UK, London) napravili su zajednička istraživanja u cilju dokazivanja gore navedene hipoteze, a njihov je mišji model bio jedan od ključnih za dokazivanje da NKG2D-posredovan nadzor ima presudnu ulogu u aktivaciji gama-delta limfoctia T i posljedično mehanizmu sistemske aktivacije imunološkog sustava.

”Host Proteasomal Degradation Generates Amino Acids Essential for Intracellular Bacterial Growth” – koautorica dr. sc. Marina Šantić

Cjepivo protiv legionele?

Dr. sc. Marina Šantić sa Zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju Medicinskog fakulteta, Sveučilista u Rijeci objavila je svoje rezultate u prošlomjesečnom broju vodećeg znanstvenog časopisa “Science”.

Rad pod nazivom ”Host Proteasomal Degradation Generates Amino Acids Essential for Intracellular Bacterial Growth”, autora Christophera T. D. Pricea, Tasneema Al-Quadana, Marine Šantić, Ilana Rosenshinea, Yousefa Abua Kwaika, pojašnjava gram negativnu bakteriju, odnosno uzročnika Legionarske bolesti.

U okolišu bakterija živi i preživljava u amebama, a prenosi se na čovjeka udisanjem kontaminiranih kapljica vode. Rezultati pokazuju kako Legionella pneumophila manipulira našom stanicom da proizvodi aminokiseline za svoj rast i razmnožavanje u plućima. Rezultati su nedavno objavljeni u vodećem znanstvenom časopisu „Science“. Otkriveni mehanizam predstavlja osnovu za potencijalni razvitak cjepiva, ne samo protiv legionele nego i drugih bakterija. Bakterija živi na Atkinsonovoj dijeti, siromašnoj ugljikohidratima i bogatoj proteinima, i može nadmudriti stanicu domaćina da joj dobavi te proteine. Zanimljivo je da bilo da se radi o stanicama ameba ili stanicama sisavaca, Legionella zna kako doći do aminokiselina. Ispitivanje hranjivih sastojaka i sprječavanje njihove dostupnosti organizmu relativno je novi pristup istraživanjima.

Zanimljivosti

16.08.2018. Novosti Zanimljivosti
The urinary microbiome associated with bladder cancer
An international group of scientists led by dr. Terzić, including Croatian microbiological society member dr. Viljemka Bučević Popović as a first author, have recently published a paper on the association of urinary microbiome and bladder cancer.
16.06.2018. Zanimljivosti
For The First Time, Scientists Have Caught Bacteria “Fishing” For DNA From Their Dead Friends
Bacteria are slippery little suckers. They evolve rapidly, developing resistance to antibiotics and therefore becoming increasingly difficult to deal with. Now, for the first time, researchers have caught on film one of the mechanisms the microbes use for this speedy evolution.
Izdavaštvo

Moćni mikrobi – prikaz knjige Mighty Microbes – The Amazing World of Microorganisms

Skupina znanstvenika i popularizatora znanosti iz Nizozemske se s ovom idejom pozabavila kroz fundaciju Microcanoni, nizozemsku inačicu projekta naziva „Što doista trebate znati o mikrobiologiji“ još 2011. Ta verzija prezentirana je i u amsterdamskom muzeju Artis Micropia, a djelo na engleskome čiji vam prikaz donosim je korak dalje koji je ova skupina ljudi poduzela u ulozi urednika knjige s naslovom Mighty Microbes i podnsalovom The Amazing World of Microorganisms. Osmislili su građu podijeljenu u devet tematskih cjelina, a unutar svake je pet do deset poglavlja (tema) za koje su kao autore ili suautore odabrali znanstvenike koji su sudjelovali u ključnim otkrićima ili su istaknuti stručnjaci u tom području.

Naruči Više


Priručnik za vježbe iz opće mikrobiologije

Ovaj sveučilišni priručnik napisalo je petnaestak autora iz desetak visokoškolskih ustanova iz Zagreba i Rijeke, a sadržaj je podijeljen u petnaest, slikama bogato ilustriranih poglavlja u kojima su opisane i obrađene različite bakteriološke, virološke, mikološke, imunološke i molekularno-biološke metode koje se upotrebljavaju u općoj mikrobiologiji koja se studira na nizu različitih fakulteta i visokih škola.

Naruči Više


Postani član HMD-a

Cilj Društva je okupljanje mikrobiologa i stručnjaka srodnih struka s ciljem unapređenja svih grana mikrobiologije.

Postani član

Šaljite nam novosti

Novosti i zanimljivosti nam šaljite na urednik@hmd-cms.hr.

Skupovi HMD-a

CESAR 2018

Date: 19-22 September 2018

Venue: Sveti Martin na Muri, Croatia

It is our great pleasure to invite you to the 6th Central European Symposium on Antimicrobials and Antimicrobial Resistance, CESAR2018.

CESAR 2018 Deadlines extended!

Abstract submission deadline:
June 24, 2018

Early registration fee payment:
July 15, 2018

Decision on abstract acceptance as poster/oral presentation:
July 6, 2018

View all important dates

Posjeti web stranicu


Arhiva skupova

Ostali skupovi

8th Congress of European Microbiologists – FEMS 2019

Date: 7-11 July 2019

Venue: Glasgow, Scotland


XXV EFMC International Symposium on Medicinal Chemistry

Date: 2-6 September 2018

Venue: Ljubljana, Slovenia


The 14th Congress of Microbiologists in Bulgaria with International Participation

Date: October 10th - 13th, 2018

Venue: Hisarya, Bulgaria


Balkan Fungus 2018

Date: September 13th - 15th, 2018

Venue: Timisoara, Romania


John Innes – Ruđer Bošković Summer Schools on Applied Molecular Microbiology – “Microbial Specialised Metabolites: From Genome to Molecule”

Date: September 8th-16th, 2018

Venue: Dubrovnik, Croatia