Poziv na suradnju s Balkanskim mikrobiološkim društvom - što je zapravo posrijedi?

Autor: Web-urednik (Kosalec)
28.02.2008, 13:59

Spoznaja da je jedna točka dnevnoga reda nedavno održane Godišnje skupštine Hrvatskog mikrobiološkog društva (HMD) izazvala nedoumicu i zabrinutost nekih članova Društva potaknula me da pokušam prikazati o čemu je zapravo riječ. Istodobno napominjem da je "sporna" točka dnevnoga reda glasila: Rasprava o pozivu za pristupanje u Balkan Microbiological Society.


O njoj izvještavam zbog toga što jedan dio članova HMD-a nije sudjelovao u radu Skupštine pa nije najizravnije obaviješten, a ujedno, smatram svojom obvezom izvještavati o svemu važnom za Društvo u čemu sudjelujem kao njegov član ili predstavnik.

Na poziv Balkanskog mikrobiološkog društva (Balkan Society for Microbiology, BSM), a u skladu s odlukom Izvršnog odbora HMD, od 21. do 25. studenoga 2001. godine boravio sam u Solunu gdje se od 22-24. studenoga održao znanstveni skup 2nd Balkan Conference of Microbiology (Mikrobiologia Balkanica 2001). Tijekom boravka u Grčkoj sudjelovao sam u radu dva sastanka što ih je organizirao BSM. Prvi sastanak održan je 21. 11. 2001. i na njemu su sudjelovali predstavnici svih društava uključenih u BSM (predstavnici bugarskog, grčkog, jugoslavenskog, makedonskog, rumunjskog i turskog mikrobiološkog društva). Ja sam bio prisutan kao službeni predstavnik HMD-a i odmah valja naglasiti da sam sastanku prisustvovao samo kao promatrač. Na sastanak su kao promatrači bili pozvani i predstavnici Slovenskog i Mađarskog mikrobiološkog društva. Slovenski mikrobiolozi su ispričali svoj nedolazak, a mađarska predstavnica nije došla na prvi sastanak zbog kašnjenja aviona i poteškoća na putu.

U sklopu prve točke dnevnoga reda (Presentation of the new BSM Board members and the observers from Slovenia, Croatia and Hungary) upoznao sam sudionike sastanka o HMD-u i njegovim aktivnostima, te posebno izvijestio o skupovima što smo ih održali tijekom ove godine (Trihineloza, Zoonoses Today and Tommorow) i koje planiramo održati u bliskoj budućnosti (Power of Microbes in Industry and Environment, CCOMLIS, CESAR). Za dva prvospomenuta buduća skupa podijelio sam primjerke prve obavijesti.

U sklopu ostalih točaka dnevnog reda podnijeti su izvještaji o radu, prihvaćeni dužnosnici BSM-a za razdoblje 2001-2003. i prihvaćeni članovi Programskog odbora BSM-a. Novi predsjednik BSM-a je N. J. Legakis (Grčka).

Prihvaćen je i prijedlog da se Društvo priključi FEMS-u kao Affiliated Member Society. Odlučeno je također da se slijedeća konferencija (Microbiologia Balkanica '03) održi u Istanbulu 2003. godine, a za predsjednika Organizacijskog odbora izabran je O. Ang (Turska). On će 2003. godine preuzeti i predsjedanje Društvom. Već drugi dan podijeljena je prva tiskana najava skupa u Istanbulu. Dana 24. studenoga imao sam sastanak s najužim čelništvom BSM-a. Na njemu su sudjelovali A. S. Galabov (Bugarska, tada još uvijek predsjednik BSM-a), N. J. Legakis (Grčka, novoizabrani predsjednik BSM-a), H. Najdenski (Bugarska, tajnik BSM-a), A. Gyuris (Mađarska, predstavnica MMD-a). Na tom su sastanku raspravljena tehnička pitanja naše, slovenske i mađarske pozicije u BSM-u. Dobili smo kopiju Statuta, izvještaj o radu za protekle dvije godine i popis sudionika sastanka održanog 21. 11. 2001. Predloženo je i prihvaćeno da ja budem osoba zadužena za koordinaciju između promatrača (HMD, SMD, MMD), te da zajednički raspravimo kako želimo surađivati s Društvom. Ostavlja nam se zapravo puna sloboda izbora i predlaganja naše pozicije u BSM-u. Općenito se može ustvrditi da postoji želja BSM-a za širenjem kruga svojih članica i suradnju na jugoistočnu i srednju Europu, a naša je prisutnost na sastancima u Solunu prihvaćena sa simpatijama.

Također valja naglasiti da je Društvo dobro organizirano i vođeno što je vidljivo i iz kvalitete održanog skupa. Na njemu je sudjelovalo približno 350 sudionika, a zanimljiv je i podatak da je u program bilo uključeno blizu 120 pozvanih predavača iz cijeloga svijeta. S nekoliko (po mojoj ocjeni) vrlo kvalitetnih sam razgovarao i dobio njihovu načelnu potvrdu da će prihvatiti poziv i sudjelovati na našem skupu Central European Symposium on Antimicrobial Resistance (CESAR, 2003.). Riječ je o A. Velegraki (Grčka), J.-C. Pechere (Švicarska) i J. D. Williams (UK). Usputno spominjem da je J.-C. Pechere sadašnji predsjednik International Society for Chemotherapy, a J. D. Williams urednik časopisa Antimicrobial Agents and Chemotherapy.

O svom boravku i rezultatima posjete izvijestio sam I. O. HMD-a na redovitom sastanku 29. 11. 2001., a prenio sam svoje dojmove i predsjedniku SMD-a Peteru Rasporu na sastanku održanom u Zagrebu 4. prosinca 2001. godine. U skladu s odlukom I.O. i na osnovi razgovora s rukovodstvom SMD-a o svemu su, u sklopu posebne točke dnevnoga reda na Godišnjoj skupštini HMD-a, izvješteni i članovi našeg Društva. Nakon mirne rasprave u kojoj je prevladavao opći stav da treba surađivati u svim prilikama kada se procjeni da suradnja može biti korisna, te da najviša razina približavanja BSM-u može biti razina promatrača, zaključeno je slijedeće:

• da se o pozivu održi rasprava u svim sekcijama Društva (predsjednici sekcija su dobili primjerak Statuta BSM-a);
• da se pričekaju i razmotre stajališta drugih društava promatrača, a prvi zajednički sastanak s njima održi u Opatiji za vrijeme Hrvatsko-Slovensko-Mađarskog skupa u svibnju 2002. godine;
• da se (ukoliko su stavovi ujednačeni) prema BSM-u nastupi zajednički;
• da se konačna odluka o pozivu za pristupanje u BSM donese nakon temeljite i sveobuhvatne rasprave na jednoj od budućih godišnjih skupština HMD-a.
  

To istodobno znači da odluka (kakva god ona bila) neće biti ishitrena, donijet će je članovi Društva i to na način predviđen Statutom HMD-a. U skladu s tim, mislim da ne treba biti zabrinut već se, po mom osobnom uvjerenju, aktivno i argumentirano uključiti u raspravu, a nju osnivati ponajprije na činjenicama i procjenama korisnosti bilo kakve odluke.

D. Hajsig